Zaboravljene tajne i skrivene veze: Kako je "Jutro u mraku" rasvetlilo margine naše istorije
Dodajte Kurir u vaš Google izborKnjiga "Jutro u mraku“ autora Miloša Čolića predstavljena je u okviru pratećeg programa 8. Somborskog filmskog festivala, na programu "Espreso u 11", a razgovor sa autorom vodio je novinar Radio Novog Sada i reditelj Goran Vukčević. Novo izdanje Filmskog centra Srbije predstavljena svojevrsno putovanje kroz manje poznate priče koje povezuju istoriju, film, književnost i javni život Srbije. Kako je istaknuto na promociji, donosi niz istraživačkih priča nastalih iz višegodišnjeg traganja za činjenicama koje su ostale na marginama zvanične istorije.
Sam naslov inspirisan je kultnim filmom Puriše Đorđevića "Jutro", a upravo je istraživanje jednog detalja iz tog ostvarenja autora odvelo do priče o Slobodanki Stefanović (Bila je povezana sa Slobodanom Penezićem Krcunom i mnogi smatraju da je baš on odgovoran za njenu smrt op. aut.), učesnici partizanskog pokreta čija je sudbina dugo ostala obavijena neizvesnošću. Čolić je objasnio da je, koristeći arhivsku građu i svedočenja, rekonstruisao događaje koji povezuju istorijske ličnosti, filmske autore i političke prilike posleratne Jugoslavije.
Govoreći o knjizi, autor je istakao da je želeo da sačuva priče koje bi, odlaskom njihovih savremenika, mogle zauvek da budu izgubljene. Među njima su i svedočenja o savezničkom bombardovanju Beograda iz ugla reditelja Đorđa Kadijevića, Saše Petrovića i Nikole Lorensa, kao i manje poznate činjenice o umetnicima i novinarima koji su prošli kroz Goli otok.
Posebno mesto u knjizi zauzimaju priče iz sveta filma. Čolić podseća na detalje iz života Borislava Pekića, koji se posle izlaska iz zatvora na filmskim plakatima pojavljivao pod drugim imenom, ali i na brojne nepoznate veze između filmskih stvaralaca, političkih događaja i kulturne istorije.
Na promociji je naglašeno da knjiga ne donosi klasičan istorijski pregled, već mozaik autentičnih priča koje otkrivaju neočekivane dodirne tačke između poznatih ličnosti i ključnih događaja 20. veka. Upravo zbog takvog pristupa, ocenio je autor, čitaoci će u njoj pronaći "paralelnu istoriju" srpske kulture, ispričanu kroz sudbine ljudi, arhivska otkrića i zaboravljena svedočenja.
Predstavljajući knjigu, moderator je istakao da su ovakve priče dragocene jer ostaju sačuvane za buduće generacije i predstavljaju važan doprinos razumevanju kulturne i istorijske baštine Srbije.